Kao jedna od preventivnih zdravstvenih mjera, utemeljena još u srednjem vijeku, bila je gradnja prostora za izolaciju putnika i robe tzv. LAZARETA. Svi važniji pomorski gradovi imali su lazarete, ali nažalost većina njih nije sačuvana. Dubrovnik kao važan lučki grad primao je putnike u karantenu još u 14. stoljeću. Ova najstarija protuepidemijska mjera, odredba o karantenskoj izolaciji, sigurno je najvažniji doprinos Hrvata srednjovjekovnoj zdravstvenoj kulturi.
Veliko vijeće Dubrovačke Republike je 27. srpnja 1377. godine donijelo odluku kojom se prvi put u svijetu uvodi karantena kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti koja je objavljena u tzv. Zelenoj knjizi (Liber viridis) pod naslovom Veniens de locis pestiferis non intret ragusium nel districtum (Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje). Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci koji dolaze iz kužnih krajeva ne mogu ući u grad, ako prethodno ne proborave mjesec dana na otocima Mrkanu, Bobari i Sv. Petru pored Cavtata. U odluci iz 1397. godine odlučuje se da stranci i njihovi brodovi ne mogu uplovljavati zapadno od Molunta niti istočno od Mljeta, te im se određuje karantena i to na otoku Mrkanu na kojem se u to doba nalazi franjevački samostan, te na Mljetu gdje je benediktinski samostan. Prva se karantena obavljala u barakama, ali se kasnije grade čvrste kamene zgrade.

Godine 1533. počeo se graditi lazaret na Lokrumu. Premda je sagrađen veliki četverokutni lazaret, isti nije nikad dovršen niti upotrebljen za karantenu.

Krajem 15. stoljeća donesena je odluka o gradnji lazareta na Pločama, na mjestu gdje su se sastajali morski i kopneni trgovački putevi. Početak gradnje lazareta na Pločama bio je 1590. godine, dok je gradnja završena 1642. Trajanje karantene produženo je s trideset na četrdeset dana, a zdravstveni radnici tzv. kacamorti nadzirali su provođenje i poštivanje odredbi o karanteni.
Premještanje lazareta na Ploče označava prerastanje ove ustanove iz okvira pomorskog saniteta i u sanitarni kordon prema kopnu. Impresivan kompleks sastavljen od deset dvorana (lađa) između kojih se nalazi pet unutarnjih dvorišta (tzv. badžafera), sa dvjema kućicama na kat na ulazu i kraju lazareta (kapetanija i janjičarski han) i danas privlače pogled sa kopna, a pogotovo s mora pri ulaska u gradsku luku.

Kada je 1967. godine osnovano posebno poduzeće za DDD poslove, dobilo je ime SANITAT, nastavljajući imenom staru tradiciju. Do 2013. godine SANITAT DUBROVNIK d.o.o. djeluje u prostorijama lazareta na Pločama, izgrađenim prije više od 400 godina sa sličnom namjenom, što je jedinstven slučaj u svijetu. SANITAT je osnovan Odlukom Skupštine općine Dubrovnik 15. listopada 1966. godine za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Tijekom Domovinskog rata Služba za DDD poslove dala je veliki doprinos sanaciji bojišnice i oslobođenih područja.